Unutrašnja reorganizacija Federacije BiH kroz smanjenje postojećih kantona provodiva je inicijativa ukoliko SDA i HDZ obezbijede političku saglasnost, ali prije svega osiguraju da novi kantoni ne budu formirani na etničkoj osnovi
Ovakav stav dijele domaći ustavni eksperti, od kojih su neki, kao članovi Ekspertne nezavisne grupe, ranije učestvovali i u izradi nacrta novog ustava FBiH (koji u parlamentu BiH još nikada nije usvojen), pišu Nezavisne novine.
Naime, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, predsjednici SDA i HDZ-a i nominalni lideri bošnjačkog i hrvatskog naroda u BiH, u proteklom periodu postigli su visok stepen saglasnosti kada je u pitanju način rješavanja hrvatskog pitanja te reorganizacija Federacije BiH, a takav stav nominalno je iznesen i na konferenciji “Evropska budućnost BiH – 20 godina Dejtona”, održanoj nedavno u Briselu.
Nesumnjivo, samim činom ovakve reorganizacije Federacije, koja je i ustavna i politička, u većem dijelu BiH bio bi iznimno smanjen administrativni aparat, a uštede bi bile enormne (navodno do 50 posto sadašnjih troškova!). Naime, umjesto sadašnjih deset vlada, parlamenata i stotine raznih ministarstava, agencija, direkcija i zavoda, dobili bismo trostruko manji broj ovih institucija.
No, da cijeli ovaj osjetljivi proces neće ići nimalo jednostavno, smatra i Kasim Trnka, eminentni profesor ustavnog prava iz Sarajeva i član Ekspertne grupe.
Trnka tako podsjeća da je njihova grupa već pri izradi nacrta novog ustava FBiH, koji također predviđa smanjenje broja kantona, nailazila na veliki otpor u sredinama s hrvatskom većinom, ali i u onima s bošnjačkom.
“Ovo je vrlo osjetljivo pitanje i raspoloženje na terenu je takvo. Po mom mišljenju, federalizacija jeste rješenje, ali na regionalnim, ekonomskim i drugim kriterijima, pa tek onda nacionalnim. Ako bi to bilo stvaranje kantona na isključivo etničkoj osnovi, to je neprihvatljivo i vodilo bi daljoj destabilizaciji BiH”, uvjeren je Trnka.
Njegov kolega iz Ekspertne grupe Vehid Šehić upozorava da se pri mogućoj reorganizaciji Federacije moraju ispoštovati određeni principi.
“Mi u nacrtu nismo ni govorili koliko kantona, jer to nije ustavna materija, nego predmet posebnog zakona. Ali prema našim razmišljanjima, to bi moglo biti pet kantona, možda i četiri”, kaže Šehić.
Zaključuje kako je ova inicijativa provodiva, ali bi najprije bilo nužno usvojiti novi ustav FBiH na osnovu nacrta koji je grupa pripremila.
Slično razmišlja i Slavo Kukić, univerzitetski profesor iz Mostara i dobar poznavalac političkih kretanja u BiH. On zaključuje kako je sve provodivo ako postoji politička volja, no nije siguran da u ovom slučaju i postoji.
“Nisam siguran kako će ići priča o reorganizaciji kantona, jer ima dijelova BiH koje je naprosto nemoguće podijeliti po etničkoj matrici. Ali ako se za to ima saglasnost SDA i ako se pribavi saglasnost SBB-a, stvoriće se pretpostavke, iako za ovu vrstu priče treba nešto više od puke parlamentarne većine”, zaključuje Kukić.
Ovakav stav dijele domaći ustavni eksperti, od kojih su neki, kao članovi Ekspertne nezavisne grupe, ranije učestvovali i u izradi nacrta novog ustava FBiH (koji u parlamentu BiH još nikada nije usvojen), pišu Nezavisne novine.
Naime, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, predsjednici SDA i HDZ-a i nominalni lideri bošnjačkog i hrvatskog naroda u BiH, u proteklom periodu postigli su visok stepen saglasnosti kada je u pitanju način rješavanja hrvatskog pitanja te reorganizacija Federacije BiH, a takav stav nominalno je iznesen i na konferenciji “Evropska budućnost BiH – 20 godina Dejtona”, održanoj nedavno u Briselu.
Nesumnjivo, samim činom ovakve reorganizacije Federacije, koja je i ustavna i politička, u većem dijelu BiH bio bi iznimno smanjen administrativni aparat, a uštede bi bile enormne (navodno do 50 posto sadašnjih troškova!). Naime, umjesto sadašnjih deset vlada, parlamenata i stotine raznih ministarstava, agencija, direkcija i zavoda, dobili bismo trostruko manji broj ovih institucija.
No, da cijeli ovaj osjetljivi proces neće ići nimalo jednostavno, smatra i Kasim Trnka, eminentni profesor ustavnog prava iz Sarajeva i član Ekspertne grupe.
Trnka tako podsjeća da je njihova grupa već pri izradi nacrta novog ustava FBiH, koji također predviđa smanjenje broja kantona, nailazila na veliki otpor u sredinama s hrvatskom većinom, ali i u onima s bošnjačkom.
“Ovo je vrlo osjetljivo pitanje i raspoloženje na terenu je takvo. Po mom mišljenju, federalizacija jeste rješenje, ali na regionalnim, ekonomskim i drugim kriterijima, pa tek onda nacionalnim. Ako bi to bilo stvaranje kantona na isključivo etničkoj osnovi, to je neprihvatljivo i vodilo bi daljoj destabilizaciji BiH”, uvjeren je Trnka.
Njegov kolega iz Ekspertne grupe Vehid Šehić upozorava da se pri mogućoj reorganizaciji Federacije moraju ispoštovati određeni principi.
“Mi u nacrtu nismo ni govorili koliko kantona, jer to nije ustavna materija, nego predmet posebnog zakona. Ali prema našim razmišljanjima, to bi moglo biti pet kantona, možda i četiri”, kaže Šehić.
Zaključuje kako je ova inicijativa provodiva, ali bi najprije bilo nužno usvojiti novi ustav FBiH na osnovu nacrta koji je grupa pripremila.
Slično razmišlja i Slavo Kukić, univerzitetski profesor iz Mostara i dobar poznavalac političkih kretanja u BiH. On zaključuje kako je sve provodivo ako postoji politička volja, no nije siguran da u ovom slučaju i postoji.
“Nisam siguran kako će ići priča o reorganizaciji kantona, jer ima dijelova BiH koje je naprosto nemoguće podijeliti po etničkoj matrici. Ali ako se za to ima saglasnost SDA i ako se pribavi saglasnost SBB-a, stvoriće se pretpostavke, iako za ovu vrstu priče treba nešto više od puke parlamentarne većine”, zaključuje Kukić.
